Građani se ponovo okupljaju ispred OHR-a - EVO ŠTA SAD TRAŽE OD ŠMITA
Novo protestno okupljanje organizacije ReSTART BiH najavljeno je za srijedu, u 12.05 sati, ispred zgrade OHR-a.
Kako iz ove organizacije navode, ovog puta od visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta zahtijevaju da do kraja 2023. godine nametne izmjene izbornog zakona, s obzirom na to da je 2024. izborna godina u našoj državi.
- On je dokazao da sve može, samo ako želi. Udovoljavanje stranačkim programima i ciljevima u svrhu jačanja sistema koji favorizuje etničko, mora da prestane i konačno, on mora da počne da se bavi svojim poslom u korist države i njenih građana za što je više nego dobro plaćen. Naš napredak prema euroatlanskim integracijama ovisi isključivo od toga šta to protektor nametne!, poručili su iz ove organizacije.
Među izmjenama izbornog zakona istakli su optičko skeniranje glasačkih listića, obavezno glasanje, drugi krug glasanja, povećanje cenzusa na 5 posto, sprečavanje dualizam funkcija i sukoba interesa i novi zakon o finansiranju stranaka.
Naime, optičko skeniranje glasačkih listića je, objašnjavaju, jednostavan sistem po kojem se na biračkom mjestu listići ubacuju u glasačku kutiju kroz optički skener i na taj način svaki glas ide direktno u CIK (nešto kao kada račun prolazi kroz kasu, a kopija ide u UIO) što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora.
- Ova izmjena izbornog zakona smanjila bi 10-20 % ukradenih glasova. Tu krađu najčešće prave velike stranke (uhodale se) i tako oduzimaju priliku manjim. Sa skenerima bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listica i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa. Samim tim se gubila demokratija, ali i volja građana da izlaze na izbore, istakli su.
Optičkim skeniranjem, dodaju, rezultati izbora bili bi poznati za sat vremena, a i smanjio bi se broj biračkih odbora i posmatrača.
- Obavezno glasanje se odnosi na zakone koji obavezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza. Postoje odgovarajući, sofisticirani (recimo kao kod registracije automobila) načini kažnjavanja za one koji se ne odazovu na glasanje. Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. Bosna i Hercegovina je školski primjer države koja bi morala imati obavezno glasanje, poručili su iz ReSTART-a BiH.
Dodaju i to da je u petnaest posto demokratskih državaima uveden instrument obaveznog glasanja.
- Države svijeta koje imaju zakonski reguliranu biračku obavezu su: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Čile, Kipar, Ekvador, Egipat, Grčka, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Nauru, Paragvaj, Peru, Singapur, Švicarska, Tajland, Turska i Urugvaj. Obavezno glasanje imalo je dosljedan uspjeh u postizanju visokih stopa izlaznosti birača. Na taj način izlaznost na biračka mjesta nikada nije ispod 90 posto, zaključili su iz ReSTART BiH.
Podsjetimo, organizacija ReSTART BiH organizovala je protestne skupove i ranije, navodeći tada kako na ovaj način "građanima BiH daju priliku da javno iskažu svoj stav povodom najavljenog nametanja izmjena Izbornog zakona", a samim tim, kako je navedeno, i dalje degradacije političkog sistema BiH.
Magazin PRESS / Oslobođenje
Post a Comment