DEBAKL OSMORKE U BANJOJ LUCI Izašli pred Dodika sa samo jednom molbom, no vožd je sve ranije dogovorio s Čovićem!

Dodik je pred novinarima negativno odgovorio gostima iz Sarajeva na njihov prijedlog izmjene izbornog zakona BiH, kako bi se napokon riješila presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci 

Nema bitnih razlika između dva sastanka koja su predstavnici Osmorke održali u Mostaru sa liderom HDZ-a Draganom Čovićem a potom i u Banjoj Luci sa šefom SNSD-a Miloradom Dodikom. I na jednom i na drugom sastanku, gosti iz Sarajeva klimali su glavom dok su slušali uvjete za formiranje vlasti koje su pred njih iznosili Čović i Dodik, s malom razlikom da je Dodikov istup nakon sastanka na press konferenciji bio pomalo ponižavajući. Dodik je pred Osmorku stavio ponižavajuće, eliminatorne uvjete bez čijih ispunjenja SNSD neće uopće sudjelovati u pregovorima o vlasti. 

"Ono što je nama ključno je da dobijemo garancije da će biti odblokirani projekti u Republici Srpskoj koji su nama bitni, a to je hidroelektrana Buk Bijela, Aerodrom u Trebinju i gasifikacija kroz RS. Od tih garancija koje ćemo dobiti, zavisi i naše krajne opredjeljenje. Ako ne bude dogovora oko toga, ako ne bude deblokade, mi nećemo ići u vlast. Što bi išli da sjedimo tamo ko ikebane. Hoćete li da raščistimo odnose? Raščistit ćemo ih. Nemojte nijedan projekat blokirati u RS-u i mi nećemo blokirati projekte u FBiH", rekao je jučer trijumfalno Dodik na press konferenciji.  

Dodik je pred novinarima odgovorio gostima iz Sarajeva na njihovu jedinu molbu s kojom su došli na razgovore u Banja Luku a koja se tiče izmjena izbornog zakona BiH, kako bi se napokon riješila presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. Konaković i Nikšić dosjetili su se modela koji je razmatran još prije desetak godina: da se članovi Predsjedništva BiH u oba entiteta biraju na jednak, simetričan način i to tako što bi se birali posredno, iz reda izabranih zastupnika u Parlamentu BiH.

Time bi se mogle eliminirati diskriminatorne odredbe zapisane u Izbornom takonu da se iz RS-a bira srpski a iz Federacije BiH bošnjački i hrvatski član Predsjeništva BiH. U slučaju posrednog izbora, ne bi se spominjao nacionalni prefiks potecijalnih kandidata, pa bi se time eliminirala diskiminatorna odredba na koju su se žalili Rom Dervo Sejdić i Jevrej Jakob Finci. 

No, Dodik je u tijesnoj koordinaciji sa svojim strateškim parnerom iz Mostara ponovio ono što govori sve vrijeme: Republika Srpska će i dalje, na isti način birati člana Predsjendištva BiH, s tim što je spreman izbaciti prefiks “srpski”, kako bi se formalno otklonio prigovor Evropskog suda za ljudska prava. Svi bi se formalno mogli kandidirati ali bi uvijek bio izabran Srbin. 

Na taj način Dodik direkto navodi vodu na mlin svog mostarskog istomišljenika, Dragana Čovića, koji također preferira neposredni izbor članova Predsjendištva BiH, ali uz prethodni uvjet da se u Federaciji BiH formiraju dvije izborne jedinice, jedna s bošnjačkom a druga s hrvatskom većinom. U obje izborne jedinice, mogli bi se kandidirati svi građani bez obzira na nacionalnu pripadnost, no uvijek bi u jednoj pobijedio Bošnjak a u drugoj Hrvat.  

Nakon Dodikove odbijenice, Osmorka ima mogućnost izabrati između dva zla: da prihvati Čovićev prijedlog podjele Federacije BiH na dvije izborne jedinice, ili da, zahvaljujući nepopustljivom Dodiku, pristane na asimetrična izborna rješenja i tako dodatno naglasi ustavno-pravne razlike dva eniteta.  

Slobodna Bosna