Šmit podnio 62. izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a - PROČITAJTE DETALJE IZVJEŠTAJA

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) podnio je 62. izvještaj generalnom sekretaru Vijeća sigurnosti UN-a. 

Sažetak izvještaja prenosimo u nastavku. 

- U izvještajnom periodu dominirali su opći izbori koji su se održali 2. oktobra 2022. godine. Političke stranke i relevantne institucije fokusirale su se na pripremu i postavljanje izbora, nažalost dijelom dovodeći u pitanje njihovo provođenje i blokiranje njihovog finansiranja, kao i blokada registracije stranki, kandidata i izborne kampanje.

Moje aktivnosti su morale biti dvostruke: prvo, da garantujem da građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti svoje osnovno ustavno pravo da biraju svoje predstavnike, i drugo, da obezbijedim da se volja birača provede nakon izbora. U skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, nadležni organi su bili dužni osigurati sredstva potrebna za provođenje općih izbora u roku od 15 dana od dana njihovog raspisivanja 4. maja 2022. godine od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Međutim, do početka juna nije postignut dogovor o finansiranju izbora. Zakašnjelom odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 6. juna nisu dodijeljena dovoljna sredstva Centralnoj izbornoj komisiji. Stoga sam 7. juna donio paket odluka kojima se omogućava finansiranje općih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore 2. oktobra.

Spriječiti izborne prevare

U vršenju ovlasti koje su visokom predstavniku date Aneksom 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir i imajući u vidu istaknutu ulogu koju izbori imaju za budućnost Bosne i Hercegovine, donio sam izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. 27. jula da ga više uskladi sa međunarodnim standardima i dobrom praksom. Moja intervencija je bila vođena potrebom da se spriječe izborne prevare i poboljša izborna transparentnost i u velikoj mjeri se oslanjala na zakonski prijedlog koji je na čekanju pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Dao sam Centralnoj izbornoj komisiji sredstva da sankcioniše kršenje pravila ponašanja u predizbornoj kampanji. Kao rezultat toga, Komisija je ojačana i nova pravila su primijenjena tokom općih izbora.

Na dan izbora učestvovalo je ukupno 90 stranaka, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Odziv birača bio je oko 50 posto, 4 posto manji nego 2018. Tokom izborne kampanje, koja je počela 2. septembra, politička debata je bila fokusirana na ličnosti i njihove pripadnosti, a relativno malo pažnje posvećivalo se političkim platformama. Neke stranke i kandidati nastavili su koristiti nacionalističku retoriku i retoriku podjela, iako nešto manje nego u prethodnim kampanjama. Dok su neke stranke bile povezane s određenim konstitutivnim narodom, druge su se obraćale mješovitom biračkom tijelu.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata stvorio je atmosferu u kojoj su kritičari vlasti i opozicioni političari često etiketirani kao izdajnici i strani agenti. Kompromitujući video snimci i dokumenti korišteni su protiv političkih protivnika tokom kampanje. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine predizborna kampanja je bila relativno tiha, iako je povećana polarizacija između bošnjačkih i hrvatskih pozicija. Kao i na prethodnim izborima, medijsko okruženje je bilo fragmentirano po etničkim i političkim linijama.

Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, za bošnjačkog člana izabran je opozicioni kandidat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija), za hrvatskog člana izabran je dosadašnji predsjednik Željko Komšić (Demokratska fronta), a Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) izabrana je za srpskog člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Poraz Bakira Izetbegovića, lidera dominantne bošnjačke Stranke demokratske akcije, mnogi posmatrači smatraju najvećim izbornim iznenađenjem. Na izborima za predsjednika Republike Srpske preliminarni rezultati pokazuju pobjedu aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) nad opozicionom kandidatkinjom Jelenom Trivić (Partija demokratskog progresa). Međutim, 10. oktobra, na osnovu uvida u materijalne dokaze koji ukazuju na nepravilnosti i matematičke nedosljednosti, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdala je nalog Glavnom centru za brojanje da izvrši kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za pozicije predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i nije bilo završeno u vrijeme podnošenja ovog izvještaja.

Nije postignut dogovor o izmjenama Izbornog zakona

Građani Bosne i Hercegovine su 2. oktobra izabrali i nova parlamentarna tijela: Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske i 10 skupština kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Preliminarni izborni rezultati pokazuju određenu raznolikost, iako bez značajnih promjena. Stranke sa jasnom etničkom pripadnosti su bile u mogućnosti da zadrže svoju jaku poziciju u većini parlamenata zemlje. U tri kantona s najvećom hrvatskom populacijom, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine zadržala je svoju relativnu snagu, dok je Hrvatska demokratska zajednica 1990. bila na drugom mjestu među hrvatskim strankama. Prema preliminarnim rezultatima, cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske prešlo je 11 stranaka, gdje je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata i dalje najjača stranka sa više od 35 posto glasova.

Sa dubokim žaljenjem obavještavam Vijeće sigurnosti da je u Federaciji Bosne i Hercegovine Vlada iz mandata 2014-2018. i dalje na snazi zbog neuspjeha političkih lidera da imenuju nove vlasti nakon općih izbora 2018. godine. U sedmicama pred izbore sam podvukao da se u demokratskom društvu volja birača mora provoditi i da neću dozvoliti da se ponovi politički ćorsokak iz 2018. godine.

Političke stranke su se višemjesečno uključile u dijalog o izbornoj reformi s ciljem otklanjanja političkih zastoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Proces je završen bez postizanja kompromisnog rješenja.

S obzirom na neuspjeh procesa dijaloga i s obzirom na visok rizik od ponovnog blokiranja formiranja institucija nakon izbora, donio sam 2. oktobra Odluku o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži skup mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora. U cilju poštovanja odluke birača, ove odluke sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objavljivanja prvih preliminarnih rezultata izbora. Nijedna odluka ne utiče na prebrojavanje glasova.

Povećao sam broj zastupnika u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine kako bih omogućio raspodjelu mandata koja koriguje prezastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima, ali i kako bih po prvi put omogućio drugima (tj. onima koji nisu iz tri konstitutivna naroda) iz svih kantona da budu zastupljeni u Domu naroda. Element ove mjere je pravovremeni izbor delegata u Dom naroda od strane kantonalnih skupština. Također sam uveo mjere za poboljšanje ekspeditivnosti procesa imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.

Posebno ugroženi penzioneri

Osim što sam se bavio formiranjem zakonodavne i izvršne vlasti, uveo sam mehanizme deblokade za očuvanje funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine pojednostavljivanjem procedura i uvođenjem rokova i posljedica za nepoštovanje rokova. Konkretno, ubrzao sam parlamentarno donošenje odluka tako što sam obavezao oba doma da sarađuju i razmatraju akte u roku. Iz razloga ekspeditivnosti i sprečavanja zloupotreba, ograničio sam niz pitanja o kojima se može pozvati na vitalni nacionalni interes. Međutim, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci i funkcionalna neusklađenost Doma naroda Federacije (koji je istovremeno opći zakonodavni drugi dom i predstavničko tijelo tri konstitutivna naroda i Ostalih) su izvan okvira ove odluke i moraju se baviti nacionalnim akterima u političkom procesu.

Nadalje, moje mjere olakšavaju imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i njegovo Vijeće za vitalne nacionalne interese, uključujući i one koje su trenutno u postupku, ali i ograničavaju zastupljenost konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na kraju, obavezao sam parlamentarna tijela Federacije da traže učešće građana, uključujući mlade, kako bi se podstakao odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

Vlasti Republike Srpske su u izvještajnom periodu nastavile da podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine ometajući njihov rad i donošenje odluka, kao i polaganjem ustavnih i zakonskih nadležnosti države za Republiku Srpsku. Ove akcije su često bile praćene secesionističkom retorikom. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik posebno je nastavio da osporava osnove Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Osim pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu i važne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 22. septembra o stavljanju van snage Zakona o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje organa javne vlasti Republike Srpske, postignut je mali napredak u implementaciji agende 5 plus 2. Kada je riječ o fiskalnoj održivosti države, želim da istaknem da je Republika Srpska nastavila koristiti neizvjesnost i neadekvatnost finansiranja državnih institucija kao instrument za podrivanje funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine. U pogledu državne i obrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima.

Što se tiče privrede, preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako ne podrazumijevaju nužno poboljšanje nivoa privrednog i društvenog razvoja. Nivo registrovane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok je udio nezaposlenih mladih u ukupnoj nezaposlenosti preko 18 posto. Prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne cijene korpe, što govori da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem. Posebno su ugroženi penzioneri: oko 60 posto, odnosno oko 421.000 osoba, prima minimalne penzije i preživljava sa između 8 i 14 maraka (KM) dnevno.

Pojačani angažman međunarodne zajednice

Ekonomski i društveni izazovi i rašireni nepotizam i korupcija imali su ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Odliv mladih je među najozbiljnijim problemima. Iako nema preciznih podataka o tome koliko je mladih napustilo zemlju posljednjih godina, procjenjuje se da je Bosnu i Hercegovinu u posljednjih 10 godina napustilo gotovo pola miliona ljudi. Oko 170.000 osoba napustilo je Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini, dok se očekuje da će 350.000 osoba otići 2022. godine.

Ostaje da se vidi da li su opći izbori 2. oktobra donijeli suštinsku promjenu u učešću žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Prema nekim procjenama, žene su u proteklom mandatu činile manje od 25 posto članova parlamenta na državnom i entitetskom nivou, dok je njihov broj u izvršnoj vlasti bio još obeshrabrujući. Na lokalnom nivou, od svih gradonačelnika izabranih na lokalnim izborima 2020. godine, samo 4 posto su bile žene. Rodna ravnopravnost ostaje generalno značajan izazov.

Jasna većina stanovništva i dalje podržava integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Pozdravljam preporuku Evropske komisije Evropskom vijeću da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata u Evropskoj uniji. Ovaj jasan signal buduće integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju posebno je važan sada, kada se gazi međunarodno pravo i dovodi u pitanje ili krše principi poput suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i građanima kako bismo državu postavili na nepovratni put napretka koji bi ovu viziju pretvorio u stvarnost.

S obzirom na trenutnu političku situaciju, preporučujem pojačani angažman međunarodne zajednice kako bi se osigurala puna usklađenost sa Općim okvirnim sporazumom za mir i omogućile ključne reforme. S tim u vezi, vojna operacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR-Althea) nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavajući mom Uredu i mnogim drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate. Prisustvo EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini i dalje je neophodno - navodi se u sažetku izvještaja. 

Magazin PRESS / Avaz